KAKO NAUČITI DIJETE DA PLIVA BEZ STRAHA?

Iako ne postoje službeni podaci o neplivačima,  pretpostavlja se da čak jedna četvrtina odraslih ne zna da pliva, a taj se broj povećava kada je riječ o djeci.  Koje je idealno doba za početak učenja plivanja, koje radnje moraju prethoditi ulasku u vodu i kako se nositi s dječjim strahom od vode, samo su neka od pitanja koja prolaze glavom mnogih roditelja. Stručnjaci savjetuju sljedeće:

• Neka učenje plivanja počne nakon četvrte godine
  Iako mnogi roditelji vode bebe stare tek nekoliko mjeseca na plivanje, dijete će do svoje treće godine zaboraviti sve što je njegovo tijelo naučilo o vodi. Naime, nakon treće godine dijete počinje da razvija  svjesnost o dubini vode, što ranije nije bilo prisutno. Iako je sama fizička aktivnost plivanja u dojenačkom uzrastu pozitivna zbog razvijanja motoričkih vještina, nikako ne utiče na kasnije učenje plivanja. Upravo je zato najbolje krenuti s plivanjem nakon četvrte godine djetetova života.

• Odrađivanje predvježbi na suvom
  Prije ulaska u vodu dijete mora na suvom naučiti pokrete koje će izvoditi u vodi. To su kraul (poznat i kao pseći način plivanja) te slobodni stil poznat kao žabica. Potrebno je to napraviti tako da dijete prvo tokom izvođenja vježbe vidi svoje udove i postane svjesno toga kako se ponašaju, a potom roditelj može dijete uhvatiti za noge, dok ono leži na stomaku, pa izvoditi pokrete koje će dijete činiti u vodi. Jednom usvojeni pokreti na suvom lakše se preslikavaju na vježbe u vodi.

• Prskanje vodom prije samog ulaska u bazen ili more
  Prije ulaska u bazen ili more djetetu je potrebno namočiti dijelove tijela, pa čak i lagano poprskati oči kako bi se one privikle na vodu jer upravo to kod djece često izaziva najveći strah – spoznaja da će im tokom boravka u vodi ona doći do očiju te da će to rezultirati utapanjem.

• Stavljanje u položaj plutanja
  Jednom kada dijete uđe u vodu i prije nego što započne s izvođenjem ranije usvojenih pokreta, roditelj mu mora omogućiti da pluta na vodi. Najvažnija stvar tokom plivanja je da kukovi budu podignuti prema površini vode te da i glava bude blizu površine vode. S gledišta biomehanike, nauke o pokretanju tijela u prostoru, ako se spušta glava prema vodi, kukovi se podižu. S druge strane, nastoji li se glava podići što više iznad vode, kukovi se spuštaju i samim tim tijelo zauzima uspravan položaj pa nije u mogućnosti plivati i povećava se opasnost od tonjenja. Nastojanje da dijete pluta može se postići uz pomoć raznih rekvizita, kao što su  spužvaste “zmijica” ili daščice za plivanje.

5. Prvo učenje kraula, potom drugih stilova
Učenje poznatog stila plivanja kraula trebalo bi biti prioritet svakog roditelja. Djeca tako uče kako grabiti vodu rukama i kako upravljati nogama. Pritom je važno podsjetiti se  na vježbe koje su s djecom rađene na suvom te naglasiti kako prsti ruke moraju biti spojeni. U suprotnom voda prolazi kroz prste i onemogućuje adekvatno plivanje.

Djetetu to možete objasniti tako da njegove ruke poredite s lopaticama koje grabe vodu. Nakon što to usvoje, kreće se na samo učenje spomenutog psećeg stila, pri čemu je opet važno naglasiti nužnost podizanja kukova uz pomoć roditelja ili rekvizita.

Kako vrijeme bude odmicalo, uz kraul se podučava i plivanje u stilu žabice, a rekviziti se sve više smanjuju. Pritom je naročito važno da roditelj još uvijek bude pored djeteta kako bi se osjećalo sigurno.

Što ako postoji strah od vode?
Uprkos svim ovim vježbama, neka djeca osjećaju strah od vode. Vide je kao nešto opasno, naročito ako je riječ o moru, ili možda pamte ranije negativno iskustvo. U tom slučaju najvažnije je pojasniti djetetu da ste uz njega, da ga razumijete i da će sve biti u redu.

Odgađanje učenja plivanja na još koju godinu se ne preporučuje, nego je bolje što prije suočiti se sa strahom i prevladati ga. U tome upravo roditelj i njegov način komunikacije s djetetom imaju presudnu ulogu.

Izvor: zadovoljna.hr