Njemačka ekonomija stagnira
Njemačka ekonomija ne ostvaruje nikakav napredak. U svom proljetnom izvještaju, ekonomski stručnjaci su snizili svoju prognozu za tekuću godinu na nulu. Očekuje se da će se stvari ponovo poboljšati tek sljedeće godine. Postoji samo nekoliko svijetlih tačaka.
Kad god se ovih dana pred novinarima pojavi ekonomski istraživač ili ekonomski stručnjak, poruka je ista: njemačka ekonomija stagnira, a bruto domaći proizvod (BDP) više ne raste. Umjesto toga, govori se o fazi slabosti ili stagnacije.
To je bio slučaj i jutros kada je Njemačko ekonomsko savjetodavno vijeće, ekonomsko savjetodavno tijelo Savezne vlade, objavilo svoj proljetni izvještaj i prognozu rasta za tekuću i narednu godinu. Iako je rast ovdje pogrešna riječ. Jer ga nema.
Prognoza je pala sa 0,4 posto na nulu
Za 2025. godinu, odbor je smanjio svoju prognozu sa 0,4 odsto na nulu. To znači da se Njemačka već tri godine nalazi u stanju „ekonomske stagnacije“. A sljedeće godine, sa marginalnim povećanjem od 0,1 odsto, vjerovatno se neće mnogo toga promijeniti.
„Njemačka ekonomija je u posljednje vrijeme imala samo neznatne koristi od globalnog ekonomskog rasta“, bio je trezveni zaključak petočlanog panela koji je predvodila istraživačica iz Minhena Monika Schnitzer.
Loše vijesti s obje strane Atlantika
Spoljni faktori ovdje igraju važnu ulogu. Jedan od njih se nalazi u Washingtonu, D.C. Američki predsjednik Donald Trump ugrožava rast iz nekoliko razloga.
“Njemački izvoz će vjerovatno dodatno opasti zbog naglog i nepredvidivog porasta carina”, predviđa odbor. S druge strane, neizvjesnost oko sigurnosnog partnerstva sa SAD-om, koje je pouzdano već decenijama, prisiljava Evropljane da značajno povećaju svoje vojne troškove. Novac koji nedostaje negdje drugdje.
Izvještaj takođe navodi cijeli niz domaćih problema. U prvom planu: birokratija, koja se konačno mora primjetno smanjiti. Ekonomski stručnjaci ne štede kritike:
„Uprkos brojnim političkim inicijativama, teret birokratskih troškova za kompanije još nije primjetno smanjen“, navodi se u izvještaju. Da bi se povećala efikasnost i isplativost, obaveze informisanja bi morale biti smanjene, postupci podnošenja zahtjeva i odobravanja ubrzani, a javna uprava bi morala biti brzo digitalizovana.
Jedina svijetla tačka: planirani finansijski paket
Savezna vlada u principu dobija dobre ocjene za planirani specijalni fond , koji će investirati 500 milijardi eura u infrastrukturne i projekte zaštite klime. Ako se sredstva pravilno iskoriste, rekao je odbor, postojale bi mogućnosti za modernizaciju i ekonomsku revitalizaciju.
Međutim, ekonomski stručnjaci u ovom kontekstu jasno stavljaju do znanja jednu stvar: specijalni fond mora biti jasno usmjeren na investicije, a time i na rast. Tek tada se mogu očekivati „dugoročni efekti rasta“. Stoga se ne smiju popuniti nikakve rupe u osnovnom budžetu. Dosadašnje mjere opreza poduzete da se to spriječi još uvijek nisu dovoljne.
Ekonomisti indirektno kritikuju kancelara
Stručni panel se ne slaže sa pozivom kancelara Friedricha Merza (CDU) i poslovnih udruženja za dodatni rad. Nije stvar u tome da svi rade više. Umjesto toga, potrebni su podsticaji za povećanje učešća na tržištu rada. Posebno veliki potencijal postoji u povećanju učešća žena na tržištu rada, na primjer kroz poboljšanu brigu o djeci. Još jedna mjera za povećanje učešća žena na tržištu rada bila bi ukidanje ili reforma sistema podjele poreza za supružnike.
Friedrich Merz je nedavno više puta zahtijevao da ljudi u Njemačkoj rade više .
„Ne možemo održati prosperitet četverodnevnom radnom sedmicom i ravnotežom između poslovnog i privatnog života“, rekao je na Ekonomskom danu Ekonomskog vijeća CDU-a prošle sedmice.