Prema studiji, tržište rada u Njemačkoj će se morati oslanjati na radnike iz inostranstva u narednim decenijama kako bi zadovoljilo potražnju. Bez imigracije, prema studiji “Imigracija i tržište rada” (eksterna veza) fondacije Bertelsmann, broj radnika u Njemačkoj će do 2040. godine pasti za deset posto, sa sadašnjih 46,4 miliona na 41,9 miliona. Prema prognozi, do 2060. godine imaće samo 35,1 milion radnika.
Do 2040. godine biće potrebno 288.000 kvalifikovanih imigranata svake godine
Prema Bertelsmannovom stručnjaku za migracije Schultzu, primarna protumjera u Njemačkoj mora biti razvoj domaće radne snage lokalnog stanovništva i imigranata i povećanje učešća na tržištu rada. Međutim, mora biti jasno da se buduća potražnja za plaćenim zaposlenjem “ne može pokriti samo ovim”.
Kako bi se suprotstavio predstojećem masovnom opadanju broja zaposlenih, imigracija od oko 288.000 novih međunarodnih radnika godišnje će biti neophodna do 2040. godine, prema Bertelsmann fondaciji. Drugi model projekcije, koji se zasniva na nešto nepovoljnijoj polaznoj tački, čak pretpostavlja da je potrebno 368.000 ljudi. Od 2041. do 2060. godine može se očekivati godišnja prosječna potražnja od oko 270.000 ljudi.
Stručnjak za migracije upozorava na diskriminaciju obučenih migranata
Međutim, Njemačka nije dovoljno privlačna za potencijalne zainteresirane strane, kaže stručnjak za migracije Schultz. Reformirani Zakon o kvalifikovanoj imigraciji zaista nudi neke nove mogućnosti za kvalifikovane imigrante, ali ga „treba mnogo bolje provesti u praksi“. Birokratija i nedostatak osoblja, uključujući i imigracione vlasti, predstavljaju barijere.
Njemačka “ne može priuštiti” diskriminaciju dobro obrazovanih migranata, rekao je Schultz. Zapošljavanje stranih kvalifikovanih radnika mora biti intenzivirano, a prepreke se moraju smanjiti. Migracija zaposlenja trenutno je znatno niža nego što je potrebno.
Ono što je takođe neophodno je „izrazita kultura dobrodošlice“ u vlastima i kompanijama, kao i dugoročni izgledi za ostanak kvalifikovanih radnika. Inače ne bi dolazili zainteresovani stručni radnici iz inostranstva.
Stručnjaci: Diskriminacija posebno pogađa visoko kvalifikovane ljude
Prema Institutu za tržište rada i istraživanja zanimanja (IAB), koji je bio uključen u izradu studije, postoji i nedostatak kulture dobrodošlice, posebno u višim profesijama. Diskriminacija se ovdje događa češće nego na poslovima koji se mogu obavljati sa nižim kvalifikacijama, rekao je Herbert Brücker iz IAB-a.
„Što se više radi o imigrantima u akademskim profesijama višeg nivoa, simptomi odbacivanja ponekad postaju jači“, objašnjava ekonomista: „Tamo gde imigranti žele da postanu nastavnici, profesori ili sudije, vidimo da to postaje problematično“.
Imigracija iz zemalja EU očigledno nije rješenje
Prema studiji, radnici se već traže ne samo na čelnim pozicijama, već u gotovo svim sektorima – uključujući građevinarstvo i zanatstvo, njegu i zdravstvo, turizam, ali i IT sektor. Tim više zabrinjava što je imigracija iz drugih zemalja EU u posljednje vrijeme naglo opala i teško da će biti značajna u budućnosti.
Prema studiji, treće zemlje postaju sve važnije. Prema Schultz-u, oko 70.000 radnika došlo je iz trećih zemalja 2023. godine, ali je u isto vrijeme Njemačku napustilo 20.000. Razlog tome su, između ostalog, problemi sa boravišnim dozvolama, ali i diskriminacija.
Prema studiji, Bavarskoj je takođe potrebno mnogo imigracije
Prema analizi, pojedine savezne države bi bile veoma različito pogođene nedostatkom imigracije. Pad radne snage do 2040. bio bi posebno ozbiljan u Tiringiji, Saksoniji-Anhaltu i Saarlandu, svaki za preko deset posto.
Međutim, potreba za međunarodnim radnicima bit će posebno uočljiva gdje god se otvori više radnih mjesta nego što se izgubi. Prema studiji, to se posebno odnosi na Bavarsku, Baden-Virtemberg, Hesen, Berlin i Hamburg.