Cifre za godinu u cjelini također ne izgledaju dobro, iako i dalje značajno variraju ovisno o istraživanju. IWH navodi da broj uključujući oktobar iznosi 12.895, što bi bilo povećanje od 35 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, ekonomisti iz Halea koriste modele prognoze jer zvanična statistika uvijek zaostaje nekoliko mjeseci za realnošću. To je zato što se ovdje ne računaju prijave, već stečaji potvrđeni od strane lokalnih sudova. Međutim, može proći neko vrijeme od podnošenja zahtjeva do sudske odluke. Osim toga, IWH procjenjuje samo partnerstva i korporacije, zbog čega su njegove brojke nešto niže od ukupnih korporativnih nelikvidnosti u Njemačkoj.
Zvanični podaci su trenutno dostupni samo za prvu polovinu godine. Federalni zavod za statistiku je tamo zabilježio 10.700 stečajeva, što je povećanje od 25 posto u odnosu na prethodnu godinu. Naglo je porastao i broj velikih stečajeva kompanija sa godišnjom prodajom većom od 20 miliona eura. Menadžment konsultantska kuća Falkensteg registrovala je 87 prijava u prvoj polovini godine, što je 32 posto iznad prosjeka u proteklih pet godina, a premašena je tek prva korona godina 2020. sa 110 stečajeva u prvih šest mjeseci.
Brojke govore da će ove godine vjerovatno bankrotirati znatno više od 20.000 kompanija u Njemačkoj. „Druga polovina godine obećava oluju bankrota kompanija“, kaže stručnjak za restrukturiranje Jonas Eckhardt iz Falkenstega. Obično više kompanija podnese zahtjev za stečaj u drugoj polovini godine nego u prvih šest mjeseci. Samo udvostručenje od 10.700 stečajeva preduzeća u prvoj polovini godine za cijelu godinu značilo bi povećanje od 20 posto u odnosu na 2023., kada je broj stečajeva bio 17.814. Istovremeno, to bi bio i najviši nivo od 2016. godine.
Privatna potrošnja ostaje prigušena
Razlozi za sve veći broj stečajeva su očigledni. Stalna opšta ekonomska slabost takođe utiče na kompanije. Tome se dodaju visoke cijene energije i povećane kamate, kao i povećani troškovi osoblja ove godine zahvaljujući natprosječnim kolektivnim ugovorima. Istovremeno, s obzirom na ekonomsku situaciju, privatna potrošnja u Njemačkoj ne raste dovoljno snažno da bi to nadoknadila, a globalna ekonomija i svjetska trgovina također slabe pod istim uvjetima kao Njemačka, posebno u zemljama sa snažnom prodajom kao što je Kina. .
Osim toga: „Tokom pandemije, posebno slabije kompanije dobile su podršku kroz programe državne pomoći, što je odložilo stečajeve. Kompanije sada sustižu ove stečajeve,” kaže Steffen Müller, voditelj istraživanja o nesolventnosti u IWH. Povećane kamatne stope uzrokuju i bankrot neproduktivnih kompanija, koje su uz jeftine kredite mogle ostati na površini do 2022. godine u fazama niskih kamata.
Posebno su pogođene građevinska industrija i trgovina
Talas stečaja posebno je koncentrisan u nekoliko sektora. Građevinska industrija je teško pogođena s obzirom na građevinsku krizu, koja je već treću godinu, zbog visokih kamata i naglog povećanja troškova izgradnje. Brojni su i bankroti u maloprodaji, koje će mnogi potrošači najvjerojatnije vidjeti u gradskim centrima, gdje su posljednjih godina nestale robne kuće iz Karstadta, Galeria Kaufhof, Esprit i mnogih drugih brendova. Treći fokus je na uslugama koje se odnose na poslovanje. To uključuje savjetnike za upravljanje, porezne savjetnike, pružaoce IT usluga, marketinške agencije, upravljanje zgradama, logističke i transportne kompanije. Proizvodni sektor je također na visokom nivou za samu industriju, ali sveukupno nije među najvećim bankrotima, što trivijalno znači industriju.
Ono što je iznenađujuće jeste da, iako se broj stečajeva povećava, broj pogođenih poslova jedva da se povećava. Prema IWH, od rekordnih 1.530 stečajeva u oktobru, pogođeno je samo 10.739 zaposlenih koji su radili u najvećim nesolventnim kompanijama. Iako je i ovo naglo povećanje u odnosu na prethodni mjesec, otprilike je na istom nivou kao u oktobru 2023. godine, kada je oko trećine manje kompanija pokrenulo stečaj. Gledajući godinu u cjelini, u nesolventnim ortacima i korporacijama radilo je oko 150.000 zaposlenih. Međutim, i to je oko 36 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Patrik-Ludwig Hantzsch, šef ekonomskog istraživanja Creditreforma, tvrdi da kompanije danas češće koriste nesolventnost za restrukturiranje nego prije: „Kompanije sve više vide nelikvidnost kao priliku u krizi da se izvuku iz nevolje, navodi Falkensteg kojima se povećava i broj uspješnih restrukturiranja nesolventnih preduzeća. Međutim, ovo je pogoršano stanjem kamatnih stopa. Ovo takođe otežava potencijalnim kupcima finansiranje kupovine nesolventnih preduzeća.
U klasifikaciju je uključena i činjenica da je prije 2016. godine broj stečajeva preduzeća bio gotovo uvijek preko 25.000 slučajeva godišnje. Rekord je postavljen 2003. sa 39.320 slučajeva. Nasuprot tome, današnje brojke su i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka uprkos snažnom porastu.
Brojke o bankrotu nisu dobar znak
Uprkos svim slabljenjem ili čak pozitivnim efektima, rastući broj nelikvidnosti nije dobar znak. „Zatvaranje velikih poslodavaca često dovodi do značajnih i trajnih gubitaka prihoda i plata za pogođene zaposlene“, kaže Müller. Njemačka trgovinsko-industrijska komora (DIHK) također ističe da postoji nesklad između Istočne i Zapadne Njemačke. “Skoro svaka druga kompanija sa sjedištem na istoku prijavljuje finansijske poteškoće,” kaže njihov stručnjak za srednje poslovanje Marc Evers. Na Zapadu je samo 41 posto.
Čak i ako postoje eksterni razlozi za povećanje nelikvidnosti i u mnogim industrijama se rješavaju samo nerentabilna preduzeća, broj stečajeva bi se mogao ograničiti odgovarajućim političkim mjerama. To uključuje smanjenje birokratije u gotovo svim oblastima. „Takođe nam je potrebna jasnoća u pogledu snabdevanja energijom i poreskih olakšica“, kaže Evers.